Pula je uvijek imala tradiciju gradskih vrtova. U posljednje vrijeme svjedoci smo da zbog porasta građevinskih područja, gradski vrtovi sve više nestaju.. (izgradnja bolnice, planovi za područje lučice Delfin, prenamjena područja uz zaobilaznicu u poslovno-mješovitu zonu..) Predlažem da se na jednoj zelenoj površini uredi zona "urbanih gradskih vrtova" uz potrebno informiranje i edukaciju građana po uzoru na druge gradove koji to već primjenjuju.
umjesto objašnjenja prilažem primjer varaždinskih Čudesnih vrtova... http://varazdinske-vijesti.hr/zivot/video-cudesni-vrtovi-iz-varazdina-u-dokumentarcu.html
Kako sam uz didu godinama odlazio na vrt kod Mornara, mogao sam pratiti kako se godinama ti vrtovi zapustaju i propadaju. Kako su penzioneri ostajali bez snage nije ih nitko zamijenjivao. Pitanje je sto se desava sa vrtom kada ga netko prestane koristiti?
Novogradnje su uobicajeno projektirane sa ravnim krovovima, to je moguci prostor za male urbane visoke gredice. Takvi projekti bi se prvenstveno mogli ponuditi samim stanarima objekta. To su dodatni zeleni kvadrati u gradu. Cijela povrsina krova bi se mogla "zeleno izolirati" ,sto je vrlo ucinkovita termo-hidro izolacija ali to vec nesto drugo ili nije ?
Mnogi gradovi prepoznali su važnost urbanog vrtlarenja za dobrosusjedske odnose, povećanje bioraznolikosti u gradskim središtima i rješavanje svakodnevnog stresa građana. Mnogi svjetski gradovi njeguju tradiciju uređenja vrtova unutar gradskih kvartova. Ustupanjem neiskorištenih gradskih parcela zainteresiranim građanima Urbani vrtovi omogućuju svakome koristan rad vrtlarenjem i proizvodnju povrća za vlastite potrebe kao i druženje sa svojim sugrađanima.
This content is created by the open source Your Priorities citizen engagement platform designed by the non profit Citizens Foundation